Maslina je dugogodišnja zimzelena voćna kultura koja je najzastupljenija u sredozemnim zemljama. U našem podneblju najdugotrajnija je voćka, međutim starija stabla sađena su bez sustava, tako da je malo organiziranih maslinika. Stablo masline je nepravilno, razgranato i kvrgavo. Listovi su kožnati i ovalni. Boja im je na naličju tamno zelena, a donja strana lista je bjelkasto – srebrne boje. U cvatu, maslina razvija bijele cvjetove u grozdovima, a plod je ovalnog oblika tamnozelene do crne boje. Posljednjih godina raste interes za proizvodnju maslinovog ulja, čemu najviše pridonosi činjenica da cijena djevičanskog maslinovog ulja neprestano raste zbog sve veće potražnje u zapadnoeuropskim zemljama.

Klima i tlo

Područja na kojima se kod nas uzgaja uglavnom nemaju problema s preniskim ili previsokim temperaturama, jedino nagle promjene temperature za vrijeme vegetacije mogu nepovoljno utjecati na razvoj. Maslina je tipična heliofilna biljka i zahtjeva izravnu sunčevu svjetlost za svaki list. Također je prilagođena sušnim prilikama, međutim voda je neophodna u kritičnim trenucima vegetacije - nakon zametanja ploda, te krajem ljeta kada se ubrzava zrioba ploda i kada počinje kretanje druge vegetacije.

Kao i svim kultiviranim voćnim vrstama maslini najviše odgovaraju plodna, duboka i rastresita tla. Međutim maslina uspijeva na skeletnim, siromašnim tlima, kakva prevladavaju u našem primorskom području. Jedino ne podnosi teška, glinena i nepropusna tla. Prije podizanja maslinika svakom tlu treba popraviti fizikalne, kemijske i biološke osobine kako bi se održala plodnost.

Sadnja

Za dublja tla u ravnici i zaravnim tlo se priprema strojevima. Može se rigolati gdje je manje kamena, a skreperima rastresati tlo za odvajanje od kamenja. Na kosinama se tlo uglavnom priprema ručno u obliku terasa koje će mnogostruko povećati kapacitet tla za vodu, te smanjiti utjecaj erozije.U svakoj pripremi tla treba obaviti meliorativnu pripremu tla fosforom i kalijem, jer je to jedina prilika kada se mogu ugraditi u dublje razine tla. Sadnice iz rasadnika sada se kao dvogodišnje ili starije. Vrijeme za sadnju je rana jesen (rujan i listopad), a još pogodnije je krajem zime (veljača i početak ožujka).

Tablica 1.[1] Razmaci sadnje za maslinu

Uzgojni oblik	Najrjeđe			Najgušće
	Red od reda (m)	U redu (m)	Stabala/ha	Red od reda (m)	U redu (m)	Stabala/ha
Okruglasta krošnja s visokim deblom - na kamenitom terenu - na prosječnom tlu	12 8	12 9	70 140	10 8	10 8	100 160
Okruglasta krošnja s niskim deblom	7	8	180	6	7	240
Vaza	7	7	200	6	6	280
Grmasta vaza	7	7	200	6	6	280
Palmeta	4,5	5,5	400	4	3,5	700
Ipsilon palmeta	4,5	5,5	400	4	3,5	700
Vretensati grm - stalni sklop - sklop do punog roda	5 5	5 2,5	400 800	4 4	4 2	600 1200

Berba

Osnovni pokazatelj zrelosti plodova za berbu maslina za ulje je onda kada plodovi prestanu povećavati sadržaj ulja i zadržavaju istu težinu. U praksi se ipak određuje kada se plod lako odvaja od peteljke. Berba se odvija na najrazličitije načine: ručno, češljanjem s padanjem plodova na prostirku, berbom na mrežu, te različitim strojevima.

Bolesti i štetnici

Paunovo oko je najraširenija bolest masline u Dalmaciji. Najčešće napada list na kojemu se javljaju tamnozelene mrlje, koje s vremenom obrubi prsten te postaju žućkaste. Do primarne zaraze dolaszi u jesen, a simptomi su vidljivi tek u priljeće kada dolazi do opadanja zaraženih listova. Ukoliko se zanemari zaštita, a došlo je do jake zaraze, može doći do znatnog gubitka lisne mase. Tretira se u nakon berbe preparatima na bazi bakra, te nastavlja u veljači ili ožujku sistemičnim fungicidima.

Maslinov medič je štitasta uš koja obilno izlučuje mednu rosu na koju se naseljava čađavica, koja smanjujeasimilacijsku sposobnost masline. Tijelo ovih štetnika je žute boje, ovalno i dugo oko 3 mm. Ličinke ovh štetnika u najvećem se broju javljaju u svibnju i lipnju. Medič se posebno razmnožava u maslinicima u kojima se zaštita vrši insekticidima širokg spektra, čime se smanjuje broj prirodnih neprijatelja mediča. U zaštiti je najbitnije procijeniti brojnost štetnika (od 3 mediča po grančici od 20 cm za slabi, odnosno 12 medična na grančici za vrlo jak napad). Kod slaboga napada dovoljno je koristiti crveno ili bijelo ulje u zimskom razdoblju, dok se kod jačega dodaje i insekticid. Rezidba je najbolja prevencija jer osunčana i prozračna krošnja stvara suhu i vruću mikroklimu koja sprječava razvoj maslinovog mediča

---

[1] Brzica, K.: Voćarstvo za svakoga, Agroznanje, Zagreb, 2002.

Sorte

Ascolana Tenera

Drobnica

Frantoio

Leccino

Oblica

Pendolino