Mandarina ili mandarinka zimzelena je biljka koja pripada porodici citrusa. Iako je potekla iz Japana, nije sasvim sigurno je li Japan njena domovina. Naime, njeni divlji preci nisu nađeni, pa se pretpostavlja da je nastala kao sjemenjak nekih polukulturnih kineskih vrsta. Najrasprostranjenija sorta kod nas - Unšiu, zapravo je sortna grupa japanskih mandarina kojih ima više od 200.

U Hrvatskoj većina proizvodnje mandarine dolazi s područja doline Neretve, gdje je posađeno oko 2,5 milijuna stabala na oko 2.500 ha s godišnjom proizvodnjom i do 50.000 t.

Klima i tlo

Najvažniji klimatski čimbenici koji utječu na razvoj mandarine su tlo, voda, temperatura i oborine. Niske temperature generalno nepovoljno utječu na rast i razvoj mandarine, a ako se temperatura spusti ispod -10°C može stradati čitavo stablo, sve do podloge. Visoke temperature same po sebi nisu ograničavajući faktor, ali one obično donose nisku relativnu vlažnost zraka i suhe vjetrove, koji imaju nepovoljan utjecaj. Najpovoljniji su južni položaji bliže moru ili uz korita rijeka, gdje je stalno kretanje zračnih masa. Vjetar, a posebno bura, nepovoljno djeluje, lomi i otkida lišće, snižava temperaturu i pojačava isparavanje lišća. Podizanjem vjetrozaštitnih pojaseva, najčešće od armature s mrežom ili od drveća (masline i čempresi), smanjuje se nepovoljan utjecaj vjetra.

Mandarina Unšiu može se uzgajati na svim tipovima tla, osim ako su osobito glinasta i glinasto - ilovasta. Najpovoljnija su srednje propusna tla, s dovoljnom količinom organske tvari ili humusa, dobroga kapaciteta za vodu, dovoljno duboka za razvoj korijenova sustava te stvaranje rezervi vode. U literaturi se navodi da mandarina Unšiu najbolje uspijeva na tlima slabo kisele reakcije (pH 6,0 do 6,5). Pri podizanju novih nasada posebnu pozornost treba posvetiti zakorovljenosti, a u novije vrijeme radi se i analiza tla na nematode.

Sadnja

Za podizanje nasada mandarine potrebno je napraviti projekt podizanja, čak i za vrlo male nasade. Temelj pripreme tla je meliorativna gnojidba i rigolanje na najmanje 80 cm. Sadnice je najbolje saditi pomoću sadne daske u jesenskom ili proljetnom roku sadnje. Pri sadnji obavezno je pripaziti na mjesto cijepljenja, a sadi se malo pliće jer će sigurno doći do slijeganja. Uz sadnicu se stavlja kolac sa sjeverne strane, a na samu sadnicu kartonski ili plastični impregnirani štitnik.

Gnojidba i obrada tla

U rodnom nasadu mandarina gnojidbom se održava plodnost, odnosno nadoknađuje se količina hraniva koja se iznosi iz tla. Radi orijentacije preporučuje se gnojidba prema navedenoj tablici.

Tablica 1.[1] Tablica preporučenih gnojiva

Očekivani urod u t/ha	Gnojidba N:P:K 7:14:21 od kraja veljače do sredine ožujka	Gnojidba ureom sredinom travnja	Gnojidba ureom krajem lipnja i početkom srpnja
Do 10	200 kg/ha	100 kg/ha	100 kg/ha
10 – 20	400 kg/ha	150 kg/ha	100 kg/ha
20 – 30	500 gk/ha	200 kg/ha	100 kg/ha
30 – 40	800 kg/ha	200 kg/ha	150 kg/ha
40 – 50	1000 kg/ha	200 kg/ha	200 kg/ha

Obrada tla počinje kada se tlo dovoljno prosuši, obično sredinom ožujka, kada se oranjem do 25 cm zaorava mineralno gnojivo i stajski gnoj. Ljetna obrada na dubinu 10 do 15 cm obavlja se prema potrebi, a obično nakon navodnjavanja. Ne preporučuje se obrada tijekom cvatnje. Jesensak obrada obavezna je nakon berbe i izvodi se plugom što omogućuje bolje primanje vode u jesen i zimu.

Količina vode za navodnjavanje može biti ograničavajući čimbenik za uzgoj mandarine koja je posebno osjetljiva od svibnja do listopada. Preračunavanjem potrebnih količina i iskustveno, sukladno našim klimatskim prilikama, potrebna količina vode iznosi 3.000 - 5.000 l vode za jedan hektar nasada.

---

[1] Krpina, I. i suradnici: Voćarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2004.

Sorte

Klementina

Kovano vase

Unshiu

Zorica rana