Koraba je dvogodišnja zeljasta kultura koja se uzgaja kao jednogodišnja i kao i većina ostalih kupusnjača potječe s Mediterana. Ime je dobila od njemačkih riječi Kohl, što znači kupus i Rabi, što znači repa, koje dobro opisuju njen okus nakon kuhanja. Koraba je vrlo hranjivo, ukusno povrće koje je otpornije na sušu od ostalih kupusnjača, te uspijeva na područijma gdje nije moguć uzgoj repe. U Hrvatskoj se uglavnom uzgaja u kontinentalnom području, dok su površine pod korabom u priobalnom području zanemarive. Kod ove kupusnjače za hranu se uglavnom koristi zadebljala stabljika, ali moguća je i uporaba mladog lišća.

Tlo

Idealno je sunčano stanište s laganim, plodnim, dobro ocjeditim tlom bogatim humusom. Tijekom zime prije sadnje u tlo se dodaju dobro razgrađene organske tvari, te po potrebi vapno (pH treba biti 6,0 – 7,0). Tlo treba biti čvrsto jer koraba ne raste dobro na rahlom tlu poput ostalih kupusnjača. Vrlo dobro raste uz ciklu i crveni luk. Plodored se primjenjuje kao kod ostalih kupusnjača.

Uzgoj i gnojidba

Uvjeti klijanja, nicanja, razvoja, tla i klime slični su kao i za kupus, jedino ima nešto drugačije zahtjeve za vodom. Naročito je osjetljiva na prekomjernu količinu vode nakon dugotrajne suše i u tom slučaju zadebljala stabljika puca, što jako smanjuje tržišnu vrijednost. Kao i većina ostalih kupusnjača uzgaja se iz presadnica. U trenutku presađivanja korabica se zalijeva s 30-40 mm vode, a zatim svakih 5-8 dana do stvaranja zadebljanja stabljike s 20-30 mm vode. Prorijeđivanje u pravo vrijeme od iznimne je važnosti, budući da rast može vrlo lako biti spriječen. Prorjeđuje se kada su biljke visoke oko 2,5 cm i kada se pojave prvi pravi listovi. Konačna udaljenost među biljkama treba biti 15 – 20 cm. Potrebna vlažnost tla tijekom porasta biljke treba biti 65-75% poljskog vodnog kapaciteta.

Tijekom svog razvoja korabica iz tla iznosi oko 200 g N,  60 g P i oko 350 g K na 10 m², pa su preporuke za gnojidbu u tom slučaju:

-        140-230 kg/ha N

-        75-85 kg/ha P₂O₅

-        160-190 kg/ha K₂O

Tablica A5.[1] Vrijeme sjetve i berbe različitih sorti

Berba i prinos

Koraba brzo dozrijeva, a spremna je za berbu 2 mjeseca nakon sjetve. Bere se kad su biljke veličine između loptice za golf i teniske loptice. Uglavnom se bere uz pomoć noža. Proljetnim kultivarima se ostavlja lišće na zadebljaloj stabljici, a kod jesenskih se skida kako bi se lakše očuvala tijekom zime. Prinosi ranih i srednje ranih kultivara kreću se od 15-30 t/ha, a kasnih čak i do 50 t/ha. U zaštićenom prostoru prinos korabe kreće se od 2,5 – 4,5 kg/m².

Štetnici i bolesti

Budući da brzo sazrijeva korabu ne muče mnogi problemi kupusnjača, poput kupusove kile. Ptice mogu nanijeti znatnu štetu, pogotovo na manjim biljkama. Usjev bi se trebao zaštititi mrežom ili strašilima. Buhači (veličine oko 3mm, crne boje sa žutim prugama) grizu rupice na listovima sadnica. te sprječavaju rast. Potrebno je insekticidom dobro poprskati biljke i okolno područje kada se pojave simptomi. Mogu se suzbijati i žutim ljepljivim trakama koje se postave iznad vrhova biljaka – buhači skoče i zalijepe se. Ličinke kupusne muhe priječe rast, te uzrokuju uvelost i ugibanje biljaka. Sadnice je potrebno zaštititi kod presađivanja tako da se na dno stabljike stavi pusteni ovratnik koji će spriječiti odrasle jedinke da odlažu jaja. 

[1] Parađiković, N.: Opće i specijalno povrćarstvo, Osijek, 2009., Poljoprivredni fakultet u Osijeku