Celer je dvogodišnja kultura koja u prvoj godini stvara zadebljali korijen, peteljke ili listove, a u drugoj nakon razdoblja niskih temperatura (jarovizacije) cvijetnu stabljiku, cvat, cvijet i plod. Kao povrće koriste se tri varijeteta: listaš kod kojega se koristi samo lišće, rebraš kod kojega se koriste lisne peteljke i lišće i korjenaš kod kojega se upotrebljava korijen.

Proizvodnja celera

Ima slične zahtjeve uzgoja kao mrkva ili peršin. Gotovo identični su zahtjevi prema vrsti tla, pH vrijednosti, zahtjevima vode i plodoreda. Celer je kultura za hladnije klimatske uvjete, a najbolje napreduje pri temperaturama od 15 do 21°C.  Potrebno mu je bogato, plodno tlo koje je uvijek vlažno, ali koje je ipak dobro ocjedito, te čija je pH vrijednost 6,5 – 7,5. Po potrebi u kisela tla se dodaje vapno prije sadnje. Poseban problem u nepoštivanju plodoreda je prenošenje gljivičnih bolesti i nematoda. Celer pomaže kupusnjačama jer tjera štetne leptire. Dobro raste uz grah, rajčicu, te posebno uz poriluk. Ako ga se ostavi da procvjeta, privući će korisne kukce.

Celer ima potrebe za organskom gnojidbom, stoga je preporuka da se tijekom jesenskog oranja pognoji sa stajskim gnojem od 45-50 t/ha. Kako se celer uzgaja iz presadnica potrebno je provesti gnojidbu neposredno pred samu sadnju.

Tablica A10.[1] Iznošenje i preporučena količina gnojiva za očekivani prinos od 50 t na otvorenom polju

N	P₂O₅	K₂O	CaO	MgO
Iznošenje prinosom (kg/ha)
105	75	305	120	10
Iznošenje cijelom biljkom tijekom uzgoja (kg/ha)
119	96	347	127	17
Preporučena količina gnojiva (kg/ha)
143	179	451	64	17

 

Celer korjenjaš se pretežno uzgaja iz presadnica, a razlog tome je duga vegetacija, sitno sjeme i dr. Sije se u zaštićenom prostoru u kontejnere ili prešane blokove. Može se domah sijati i na željeno mjesto, ali je u tom slučaju klijanje neizvjesno  i nije vrijedno truda. Pripada skupini termofilnih kultura tako da noćne temperature ne bi trebale biti ispod 13˚C tijekom presađivanja, a dnevne od 18-25˚C. U fazi zadebljanog korijena nedostatak vlage može imati negativnu posljedicu jer povećava sadržaj celuloznih vlakana i smanjuje kvalitetu korijena. Da biste dobili kvalitetan urod celer morate zalijevati tijekom cijele sezone i ne smijete dozvoliti da tlo ne presuši. Tijekom suhih razdoblja zalijte i s 22l/m[2] svakoga tjedna. Nakon što se biljke formiraju malčiranje slamom ili kompostom zadržati će vlagu i spriječiti razvoj korova. Prihranite gnojivom otprilike 4 do 6 tjedana nakon presađivanja. Poštujte plodored, ali ne sadite uz pastrnjak, budući da i njega napada celerova muha. Izbjegavajte sve što priječi rast biljke jer rezultat može biti rana cvatnja. Vrijeme, prinos i razmak sadnje prikazani su u sljedećoj tablici.

Tablica A11.[3] Vrijeme sjetve i berbe raznih kultivara

Celer korjenaš	Sjetva (mjesec)	Sadnja (mjesec)	Berba (mjesec)	Prinos na    100 m²	Razmak sadnje (cm)
Rane sorte	1. – 2.	3. – 4.	7.	950 kom	30 x 30
Normalne sorte	2. – 3.	Sredina 5.	10.	480 kom	50 x 40
Celer listaš	2. – 3.	5.	8. – 9.	1000 kom	30 x 30

 

Izbor sorte

-        Prinz F₁

-        Monarch F₁

-        Ilona F₁

-        Neve F₁

-        Safir F₁

-        Tango F₁

Berba i prinos

Vađenje celera obavlja se strojevima za vađenje repe ili krumpira. Ako se koristi za preradu tada se lišće skida. Nakon berbe korijen celera sortira se na način da se prvo odvaja list, a korijen se prema veličini dijeli na tri klase. Prinos celera korjenaša kreće se od 30-50 t/ha. Pri temperaturi 0-2˚C i relativnoj vlazi zraka od 92-98% mož se očuvati i više od 6 mjeseci. Celer rebraš koristi se prvenstveno zbog zadebljanih peteljki koje mogu biti dužine 25-45 cm ovisno o kultivaru. Na tržišu se može naći kao cijeli ili samo peteljke. Celer listaš kosi se kada ima potpuno razvijenu lisnu rozetu. List se u svježem stanju sprema u hladnjače za svježu potrošnju ili se prerađuje. U intenzivnoj proizvodnji uz navodnjavanje može se dobiti tri otkosa s ukupnim prinosom od 55-60 t/ha.

Štetnici i bolesti

Ličinke celerove minirajuće muhe ubušuju se u lišće i ostavljaju na njemu smeđe mjehuriće. Jaki napadi priječe rast. Uzgajajte ispod folije, čupajte zahvaćene listove, ne sadite sadnice čije je lišće zahvaćeno, a možete poprskati insekticidom na prvi znak zaraze. Puževi balavnjaci velik su problem, pogotovo na zbijenim tlima. Koristite biološku zaštitu kao što su zamke ili ručno odstranjivanje, ili kuglice na bazi aluminijskog sulfata. Mrkvina muha napada korijenje i podnožja stabljike te koči rast. Unesite insekticid u tlo prije sadnje, uzgajajte ispod folije ili stavite mrežu na visinu od 45 do 75 c odmah nakon sadnje. Siva se pjegavost manifestira u obliku sivosmeđih mrlja na starijem lišću, ali se širi i na mlado. Jaki napadi mogu kočiti rast pa koristite tretirano sjeme ili prskajte fungicidom. Lisna se pjegavost pojavljuje u obliku žutih mrljica na listovima, a u vlažnim je uvjetima popraćena sivom plijesni. Ova se bolest brzo širi pa prskajte biljke fungicidom, a na kraju sezone uništite sve ostatke biljaka.

 

---

[1] Parađiković, N.: Opće i specijalno povrćarstvo, Osijek, 2009., Poljoprivredni fakultet u Osijeku

[2] ibid 1

[3] ibid 1

Sorte

Korijen

Korijen + list

List