Višegodišnja je biljka iz obitelji Rosaceae. Uspijeva u hladnim i toplim, a neke vrste iznimno i u tropskim područjima, Kupina je raširena kao divlja na rubovima šuma, živicama ili na zapuštenim površinama, a uzgaja se kao voćka ili kao ornamentalna biljka u vrtovima li plantažama. Vrlo je unosna biljna vrsta te stoga vrlo zanimljiva za uzgoj. Preporučuje se za obiteljski uzgoj, gdje jedna obitelj može svladati od 1.500 do 10.000m2.
Razlozi zbog kojih je zanimljiva:
- rodi rano, već u drugoj godini
- rodi obilno i redovito - do 20 t/ha
- berba počinje krajem srpnja kada nema velikih poljoprivrednih radova
- ima osiguran plasman na domaćem tržištu za prerađivačku industriju
- cijela obitelj može biti zaposlena zbog jednostavne tehnologije uzgoja
- dio proizvodnje koji se ne proda može se preraditi kod kuće
Tipovi kupina:
Klima
Kupina najbolje uspijeva na toplijim, osunčanim položajima i po tome je osjetljivija od maline. Cvate kasno (od sredine svibnja do sredine lipnja) pa ne postoji mogućnost smrzavanja pupova od proljetnih mrazeva. Sadnju je poželjno saditi na južne nagnute položaje radi bržeg ocjeđivanja oborinskih voda. Sadnja ispod granice od 120 m nadmorske visine može imati za posljedicu češća smrzavanja i nesigurnu proizvodnju. Sušu podnosi bolje od maline jer ima dublji korijen, no ako nema dovoljno vlage u ljetnim mjesecima, urod će biti smanjen, a izboji neće imati dovoljan porast. Vjetrozaštitni položaji su također poželjni.
Tlo
Kupina zahtijeva dobru osunčanost i dobro drenirano tlo s dostatnim sadržajem humusa i pH 6,0 do 7,0. Najbolje su pjeskovite ilovače. Može se uzgajati i na pjeskovitim tlima ako im se poboljša sadržaj organske tvari. Valja izbjegavati teška tla sa slabom drenažom budući da korijenov sistem kupine ne podnosi velku vlažnost.
Sadnja
Priprema tla počinje jesenskim oranjem do 50 cm kod lošijeg tla, odnosno 30 cm kod lakšeg i propusnijeg tla. U rano proljeće se obavlja tanjuranje i fino ravnanje. Sljedeća radnja koja slijedi jest postavljanje armature. Iznad tla stup mora biti 180 cm, a 50 - 70 cm ukopan u tlo. Redovi počinju i završavaju čelnim stupom, s nekoliko međurednih stupova na 6 - 7 m. Prva žica (debiljine 2,2 mm) postavlja se na visinu 60 - 80 cm, druga (debljine 2,4 - 2,8 mm) 50 cm više, a treća (debljine 3,0 - 3,4 mm) na vrh stupa. Kupina onda sadi na razmak od 300 cm između redova i 120 cm u redu.
Berba
Rodnost kupine ovisi o mnogim čimbenicima od kojih su najvažniji prilagodljivost ekološkim uvjetima, intenzitet uzgoja, rodnost sorte, te o berbi. Plodovi dozrijevanju postupno pa se beru svakih 5 dana. Plodovi za berbu moraju biti zreli, ali čvrsti, a beru se bez peteljki. Beru se u gajbice u koje stane oko 3 kg plodova u tri reda, ili, češće, u gajbice od 250 g za potrošnju u svježem stanju. Za jedan sat pojedinac može ubrati 5 do 10 kg.
Tijekom berbe plodovi se odmah i klasificiraju:
- u prvu klasu svrstavaju se krupni plodovi bez oštećenja, jednolike tamne boje, čvrsti i zreli, bez peteljke i lista
- u drugu klasu mogu se svrstati i nešto sitniji plodovi, a 5 - 10% plodova može biti oštećeno
Zelene plodove i plodove zahvaćene sivom plijesni uopće ne smijemo brati.
Bolesti
|
Vrijeme tretiranja |
Bolesti i štetnici |
|
Pred početak vegetacije |
Sušenje izboja, jaja lisnih uši, štitaste uši |
|
Izboji veličine 30-40 cm (krajem travnja) |
Siva pjegavost lista, malinin prstenar |
|
Pred cvatnju (kraj svibnja) |
Siva pjegavost lista, rđa, lisne uši, cvjetojed |
|
Kraj svibnja – početak lipnja |
Siva plijesan, siva pjegavost lista |
|
Poslije berbe |
Siva pjegavost lista |
Sva prava zadržana 2010. Internaut d.o.o.
Izrada i održavanje: