Lubenica potječe iz središjne Afrike. U svijetu se uzgaja na više od 3 milijuna hektara, s godišnjim prinosom od gotovo 80 milijuna tona što je najviše od uzgajanog povrća uopće. Proizvodnja u Hrvatskoj u stalnom je porastu, proizvodi se na otvorenom polju , u plastenicima i kombinirano. Rana proizvodnja uspješna je u plastičnim tunelima bez grijanja ili s povremenim grijanjem. Kao jednogodišnja biljka vrlo je osjetljiva na niske temperature.

Plod lubenice je boba koja ovisno o kultivaru može biti različitog oblika, veličine, boje, težine i dr. Teži od 5-20 kg, premda ima i težih. Boja vanjske kore najčešće je u nijansama zelene, a može biti i prošarana. Jestivi dio lubenice (unutrašnjost ili placenta) ispunjena je sjemenkama i obojena je nijansama crvene do žute.

Uvjeti proizvodnje

Minimalna temperatura za klijanje sjemena je oko 15˚C, a optimalna oko 33˚C. Za rast i razvoj biljaka u fazi plodonošenja optimalne temperature su do 28˚C. Opskrba vodom treba biti dovoljna, naročito u fazama razvoja vriježa, cvatnji i zametanju ploda. Prilikom direktne sjetve od sjetve do nicanja potrebno je 12-15 dana, od nicanja do početka cvatnje 50-75 dana, a od oplodnje do berbe treba proći još 40-50 dana, što ovisi i o vrsti kultivara. Za normalan rast i razvoj tijekom vegetacije potrebno je oko 1350 sati sijanja sunca.

Tlo i plodored

Tlo za uzgoj lubenica mora biti rahlo, dobre strukture, duboko poorano u jesen, na ocjeditom terenu. Idealna su aluvijalna naplavna tla i glinasto pjeskovita tla. Hladno, zbijeno, vlažno tlo nije pogodno za proizvodnju. Korijen lubenice je dug, ponekad i više od 2 m, ali u sloju 20-40 cm od površine najveći je njegov dio. Lubenica je tolerantna na kiselost tla, ali za rast i plodonošenje kiselost treba biti pH 5.0-6.0.

Gnojidba

Osnovnom obradom zaorava se stajski gnoj i kompost u količini od 30-40 t/ha. Ako se sjeme direktno sije u tlo (kućice) tada treba unijeti manju količinu stajskog gnoja u kućicu.

Tablica @[1] Iznošenje i preporučena količina gnojiva za očekivani prinos od 70 t na otvorenom polju

N	P₂O₅	K₂O	CaO	MgO
Iznošenje prinosom (kg/ha)
84	42	189	35	35
Iznošenje cijelom biljkom tijekom uzgoja (kg/ha)
198	88	342	378	88
Preporučena količina gnojiva (kg/ha)
238	190	445	189	88

 

 

Sjetva, sadnja i njega nasada

Kod uzgoja u niskim tunelima na crnoj foliji se prave otvori na razmaku od 70-80 cm u redu (80 cm red od reda) u koje se sije sjeme ili sade presadnice nakon čega ih se prekriva plastičnom folijom u obliku niskog tunela visine 50-70 cm. Viša temperatura tla pod folijom, dovoljno vlage i pojačana mikrobiološka aktivnost u tlu daju dobre uvjete za dobar rast i razvoj biljke. Ako su dani topli tunele treba provjetravati da se spriječi rana pojava bolesti. Ovaj uzgoj omogućuje 10-15 dana ranije plodonošenje, biljke su otpornije na štetnike i bolesti, a doveni plodovi izvrsne su kvalitete.

Sjetva sjemena za uzgoj iz presadnica lubenica koje trebaju biti spremne za sadnju krajem travnja, obavlja se srdinom ožujka u zaštićenom prostoru (plastenik, staklenik, topla lijeha). Do nicanja temperatura treba biti 22-25˚C, a poslije nicanja se spušta na 15-16˚C kako bi se uzgojilo čvrsto i kratko stablo. U fazi 2-3 lista temperatura se ponovno podiže na 20-23˚C, ali noću treba ostati 15-16˚C. Provjetravanje, zalijevanje i zaštita od bolesti treba se redovito provoditi. U fazi 4-5 listova, tj. kada korijen ispuni prostor u loncu ili kontejneru, biljka je spremna za presađivanje.Sadnice se sade ručno ili sadilicama na istu dubinu kao u lončiću. Poslije sadnje biljke treba obilno zaliti s 25-30 L vode/m², kako bi se korijen što lakše i brže prihvatio za zemlju.

Sadnja bujnih sorata treba biti na razmaku 100 cm u redu, a 150 cm između redova, dok kod sorata s manje lista može biti 100x100. Na većim površinama na svakih 80-100 m ostave se putevi širine 3 m za transport mehanizacije i plodova. Međuredno kultiviranje nije potrebno ako je sadnja na foliji, ali ako je u tlu, ova je mjera moguća sve dok se redovi ne zatvore lozom i lišćem.

Proizvodnja lubenica u staklenicima i plastenicima

Kod uzgoja u zaštićenim prostorima najisplativija je rano proljetna proizvodnja, poslije zimsko-proljetne salate ili kao prva kultura na novom tlu u Dalmaciji, dok je u kuntinentalnim uvjetima ova proizvodnja ovisna o sunčanim razdobljima. Lubenica se proizvodi iz presadnica. Sjetva se obavlja krajem siječnja i poslije 30-35 dana biljke su spremne za presađivanje. Tlo priprema je identična proizvodnji na otvorenom. Moguć je i vertikalni uzgoj na armaturi gdje je sadnja 150x180 cm, a ako je uzgoj na tlu onda je dovoljan razmak 100x100. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju. Temperatura za sunčanog dana treba biti 22-24˚C, a 16-17˚C tijekom noći, dok bi relativna vlažnost trebala biti 75-80%. Provjetravanje je obavezno. Tijekom vegetacije mora se regulirati rast biljke tako da se ostavi 2-3 loze, a vrh se zakine iza trećeg lista posljednjeg (trećeg) ploda. U grijanim prostorima berba počinje polovinom travnja, a u hladnim oko mjesec dana kasnije. U vrijeme cvatnje opašivači (pčele, bumbari) su neophodni, što se obično postiže unošenjem košnica ili biobumbara.

Izbor sorti

-        Trophy F₁

-        Nelson F₁

-        Crisby F₁

-        Madison F₁

-        Menuetto F₁

-        Corinda F₁

-        Celebration F₁

-        Crimson Sweet F₁

Berba i prinosi

Lubenica je zrela 80-95 dana od dana sadnje. Danas je na tržištu prisutno puno sorata različitih dužina vegetacije, a porast izrioba direktno je vezana za broj sunčanih dana. Bere se ujutro ili navečer, odsijecanjem držke nožem ili mehanički. Prinos je ovisan o sorti, a kreće se od 20-60 t/ha.

 

---

[1] preuzeto iz Parađiković, N.: Opće i specijalno povrćarstvo, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, 2009.

Sorte

Lubenica

Žuta lubenica