Radim...
Paprika je jednogodišnja biljka porijeklom iz Srednje Amerike. Godišnje se u Hrvatskoj zasadi paprikom oko 3700 ha. Najviše se proizvodi u kontinentalnoj zoni, oko 82%. Godišnje se proizvede oko 30.000 t plodova od kojih se najveći dio potroši u svježem stanju ili kao zimnica pripremljena u domaćinstvima. Prosječni prinosi paprike u Hrvatskoj vrlo su niski i kreću se nešto više od 7 t/ha. Više od četvrtine ukupne proizvodnje paprike nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji. Uz domaću proizvodnju u Hrvatsku se godišnje uveze oko 3.000 t plodova svježe i smrznute paprike i to najvećim dijelom iz Turske, Španjolske, Mađarske i Italije.
U 2010. godini u Hrvatskoj je proizvedeno 18.621 t paprike[1].
Plod je šuplja boba različitog oblika, veličine i boje. Oblik ploda varira od okruglog, zvonolikog, prizmatičnog, stožastog do rožastog, a boja od tamnozelene, žute, ljubičaste do crvene. Plod je sitan od 10 g, srednje krupan od 40-70 g, krupan od 70-150 g, a vrlo krupan s više od 150 g. Plod je podijeljen pregradama na više dijelova, a o broju pregrada ovisi i njegov izgled – babura ili polubabura.
Tlo
Najbolje rezultate daje na dubokim, rastresitim i bogatim humusnim tlima, a pH treba biti od 6.0-6.8. Najbolji su predusjevi kulture iz porodice mahunarki. Poslije rajčice i krumpira ne bi trebalo uzgajati papriku, zbog mogućnosti prenošenja bolesti. Poslije paprike mogu se uzgajati korjenaste kulture i kupusnjače.
Uzgoj paprike na otvorenom
Za ranu proizvodnju presadnice se proizvode u toplim lijehama, plastenicima i staklenicima, za srednje ranu u polutoplim lijehama, a za kasnu proizvodnju na otvorenim gredicama. U kontinentalnim krajevima sjetva presadnica za srednje ranu proizvodnju je krajem veljače, a sadnja se obavlja tijekom travnja. Presađivanje na otvoreno počinje onda kada je tlo dovoljno toplo i kad prestane opasnost od kasnih mrazeva.
Berba rane paprike odvija se sukcesivno od 20. lipnja do sredine rujna. Prvi plodovi paprike beru se svakih 5 - 6 dana, a u vrijeme punog dozrijevanja svaka 2 - 3 dana. Berba počinje kada plodovi narastu do pune veličine i sjaja karakterističnog za svaku sortu, dok još nisu počeli mijenjati boju. Beru se svi zreli, deformirani i bolesni plodovi, koji se odmah odvajaju u posebnu gajbu. Na taj način se omogućuje brži i jači rast preostalim plodovima.
Na tržište se paprika otprema u mrežastim plastičnim vrećama ili dubokim letvaricama i to odmah čim je obrana, sortirana i pripremljena za prijevoz do tržišta. Ako se drži u hladnjači u podesnoj ambalaži, pri +0,5oC i relativnoj vlažnosti zraka od 85 - 90 % može se čuvati i do 40 dana bez rizika. Prinosi rane paprike iznose od 20 do 40 t/ha.
Proizvodnja u zaštićenim prostorima
Po zastupljenosti odmah je iza rajčice. Za svoj rast i razvoj zahtijeva kontinuiranu temperaturu što znači da treba postojati mogućnost zagrijavanja objekata. Proizvode se uglavnom sorte s krupnim plodovima u tipu babure ili izduženih oblika u tipu polubabure. Rastuća potražnja, dobri urodi i povoljne cijene osiguravaju rentabilan uzgoj paprike u stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji.
Da bi se dobila paprika za tržište početkom svibnja u priobalnom području u grijanim zaštićenim prostorima, sjetvu za uzgoj presadnica potrebno je planirati za kraj prosinca, a presađivanje krajem veljače. U kontinentalnom području te je rokove potrebno pomaknuti za najmanje mjesec dana, tako da se sjetva obavlja početkom veljače, presađivanje početkom travnja, da bi za tržište paprika dospjela početkom lipnja kada još uvijek ima relativno visoku cijenu. Ako je proizvodnja planirana bez dodatnog zagrijavanja sadnju treba planirati nakon prestanka opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva, što je u priobalnom području uglavnom sredinom, a u kontinentalnom području krajem travnja.
Tlo za papriku treba biti strukturno i bogato hranjivim tvarima. Najbolja su duboka humusna, ocjedita i topla tla neutralne ili slabo alkalne reakcije (pH 6.5-7.5).
Branje plodova paprike počinje 40-50 dana nakon presađivanja, a kontinuitet branja isprekidan je razmacima od 3-4 dana. Razdoblje branja o vremenu sadnje. Ako se pravilno primjene sve agrotehničke mjere, uz pravilno održavanje vodozračnih odnosa, moguće je ubrati 30-50 t/ha. Prinos ploda paprike zavisi o komponenti veličine ploda, tipu ploda i načinu uzgoja. Svakako se mora voditi računa kada govorimo o prinosu jer ne možemo uspoređivati plod babure, čija težina može biti i više od 300 g, sa plodom polubabure, čija težina je oko 120 g.
Štetnici i bolesti
Crveni pauk može biti problem Puževi balavnjaci mogu oštetiti sadnice, stabljike, listove i plodove. Odmah odstranjujte oštećene listove i cvjetove.
[1] izvor: www.dzs.hr
ISTAKNUTI ČLANOVI
Sva prava zadržana 2010. Internaut d.o.o.
Izrada i održavanje:
