Jednogodišnja je penjačica ili puzajuća biljka koja se uzgaja zbog sjemenki, mahuna i vrhova izboja. Obično se dijeli u grupe s obzirom na vrijeme dozrijevanja – rani, srednje rani i kasni – ali neki se opisi odnose na sam grašak ili mahune.

Rane sorte su niže od kasnih, koje su više i plodnije. Tipovi glatkih sjemenki su otporni i koriste se za rane ili kane usjeve. Sorte naboranih sjemenki su manje otporne i uglavnom slađe. “Petit pois” su maleni i dobra okusa. “Polu – bezlisni” imaju manje listova, te se omotavaju oko sebe i tako si sami pružaj potporu. “Slatki grašak” ili “mangetout” uzgaja se zbog  jestivih mladih mahuna. “Sugar snap” je posebno sočan i sladak. Neke se sorte mogu pustiti da dozriju, pa se jedu sjemenke.

Klima i tlo

Grašak je povrće hladne sezone i najbolje napreduje pri temperaturama od 13 - 18°C, pa će urod biti bolji za svježijeg ljeta. Ne podnosi sušu, previsoke temperature, ni poplavljeno tlo. Trebao bi se uzgajati na otvorenom, zaštićenom staništu s tlom koje zadržava vlagu koje je duboko i dobre drenaže, te s pH vrijednošću od 5,5 – 7,0. Tijekom jeseni ili zime prije sadnje tlu se dodaje dovljno organskih tvari ili se sadi na mjesto koje je bilo pognojeno za prethodnu kulturu. Grašak dobro raste s ostalim mahunarkama, korjenastim povrćem, krumpirom, bundevama i kukuruzom šećercem.

Sjetva

Klijanje je nepredvidivo i slabo u hladnom tlu, stoga se ne sije na otvoreno dok su temperature tla ispod 10°C. Rani grašak sije se u slijedu, svakih 14 – 28 dana, od sredine proljeća do sredine ljeta. Ako je moguće treba izbjeći pretoplo vrijeme jer može loše utjecati na klijanje. Ovisno o uvjetima, rane sorte dozrijevaju nakon otprilike 12 tjedana, rano posijanim kasnim sortama treba 1 – 2 tjedna više, a kasnim sortama jo 1 – 2 tjedna više. Druga mogućnost je sijanje skupina ranih, pa srednje kasnih i kasnih sorata od sredine do kraja proljeća; vrijeme potrebno različitim sortama za dozrijevanje omogućit će berbu tijekom nekoliko tjedana. Sredinom ljeta, barem 12 tjedana prije prvih očekivanih mrazeva, posijte rane sorte za berbu najesen, a u predjelim s blagom klimom, posijte rane sorte od sredine do kraja jeseni za prezimljavanje.

Grašak se može sijati u redove u obliku slova V, na dubinu 2,5 cm i udaljenost od 5 cm, u dvostruke redove na udaljenost od 23 cm, te u jarke široke 25 cm. Udaljenost između redova ili parova ovisi o konačnoj visini biljaka.

Grašak se može sijati i u trake široke kao tri reda. Sjeme tada treba biti 11 cm međusobno udaljeno, a trake 45 cm. Može se sijati i u blokove širine 90 – 120 cm, a sjeme tada treba biti na međusobnoj udaljenosti od 5 – 7,5 cm.   

Urod je veći ako biljke imaju oslonce, poput mreža ili štapova. Potpornji se postavljaju s jedne strane reda, s jedne strane ili po sredini jarka ili s vanjske strane blokova. Osim za vrijeme suše formirane biljke ne trebaju zalijevanje sve do pojave cvjetova kada su im, zbog boljeg uroda, poterbne 22 l vode po  svakoga tjedna do završetka berbe.

Berba

Rani tiovi beru se od kasnog proljeća do ranog ljeta, a glavni urod od sredine ljeta do početka jeseni. Redovito se bere da bi se osigurao dobar urod. Grašak koji se uuzgaja zbog mahuna bere se kada zrna tek počnu bubriti.

Štetnici i bolesti

Ptice i miševi mogu biti problem.Čest je i grahov moljac čije ličinke jedu zrnje. Potrebna je zaštita u fazi pupanja cvjetova. Jesenski, rani i usjevi sredine ljeta često izbjegnu probleme. Prska se insekticidom 10 dana nakon otvaranja cvjetova. Graškov resičar napada mahune u razvoju, zbog čega one postaju izobličene i srebrnaste, a zrnje se ne formira. Potrebno je prskanje biljnim insekticidima. Pepelnica, plamenjača i furaziozno venuće mogu biti problem – sijte otporne sorte.