Cvjetača ili karfiol je jednogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice krstašica. Mesnati cvat bijele je ili blijedožute boje i kuglastog oblika, a na površini bradavičast okružen jarkim zelenim listovima. U zadnjih nekoliko godina vrlo zastupljena u proizvodnji u Hrvatskoj i uzgaja se kroz gotovo cijelu godinu.

Tlo

Cvjetača treba zaštićeno, sunčano stanište s dobro ocjeditim tlom koje ipak zadržava vlagu a čija je pH vrijednost 6,5 – 7,5. U jesen prije sadnje u tlo se ukopava dovoljna količina dobro razgrađenih organskih tvari, a ako je potrebno i vapno. Izbjegava se sadnja sorti za prezimljavanje na mjestima na kojima ima mraza. Najčešće se sadi uz ružmarijn, majčinu dušicu, kadulju, crveni luk, češnjak, repu i blitvu.

Uvjeti uzgoja

Sije se u hladna klijališta ili pod stalo, a nakon klijanja prorjeđuje na udaljenost od oko 5 cm. Mogu se posijeti i 2 – 3 sjemenke na potrebnu udaljenost pa prorjeđivanjem ostaviti najjaču biljku. Biljek su spremne za presađivanje kada imaju 5 – 6 listova. Prije presađvanja ih je potrebno zaliti i ostaviti što je više moguće zemlje oko korijenja.

U rano proljeće siju se ljetne sorte koje se presađuju sredinom proljeća, a beru od sredine ljeta do jeseni. Rane jesenske sorte siju se sredinom proljeća, presađuju u rano ljeto, a beru od kraja ljeta do početka jeseni. Udaljenost iznosi oko 50 cm u svim smjerovima ili 50 cm između biljaka i 60 cm između redova. Jesenske sorte siju se u kasno proljeće, presađuju sredinom ljeta, beru od sredine do kraja jeseni. Sorte za prezimljavanje mogu biti u tlu gotovo cijelu godinu siju se na otvoreno i presađuju sredinom ljeta. Zimska cjetača koja se bere od sredine zime do početka proljeća sadi se na razmak od 65 cm u svim smjerovima, a onu koja se bere od sredine proljeća do početka ljeta na udaljenost od 60 cm u svim smjerovima. Većini je sorti potrebna zaštita od mraza da bi se izbjegla oštećenja cvatova.

U kontinentalnom dijelu najčešće se uzgaja u proljetnom razdoblju u plastenicima, a tijekom travnja kada su vanjske temperature iznad 20˚C i kada su dani sunčani potrebno je sjeniti plastičnu foliju bojanjem ili koristiti sjenila da bi se smajnio intenzitet svjetlosti i temperatura unutar plastenika. Cvjetača ima velike zahtjeve prema vodi pa se idealnim smatra onaj kada je primijenjen sustav navodnjavanja kap po kap. Također ima velike zahtjeve prema biljnim hranivima. Pored 20-30 t/ha zrelog stajnjaka, u proljetnom razdoblju potrebno je dodati od 400-600 kg/ha NPK mineralnog gnojiva, lako topivog i pristupačnog biljci. Da bi se dobile snježnobijele glavice cvjetače i da bi se spriječilo žućenje glavica od izravnog djelovanja sunčeve svjetlosti, vanjski se listovi poliježu iznad glavice i na taj se način zasjenjuju.

Berba i prinosi

Prinosi cvjetače za ranu proljetnu proizvodnju mogu biti od 25-30 t/ha, a prinosi jesenskih sorti 20-25 t/ha. Berba se obavlja ručno, a na većim površinama mehanizirano se prikupljaju cvatovi i na taj način se ubrzava proces berbe. Bere se za vrijeme suhog i sunčanog vremena odsijecanjem cvatova većih od 15 cm s lišćem koje ih obavija, a zatim se listovi skrate toliko da samo s bočnih strana zaštićuju cvatove. Nakon berbe pobrani se cvatovi moraju zaštititi od sunčeve svjetlosti kako ne bi došlo do promjene njihove boje. Kod zakašnjele berbe može doći do izduživanja cvijetnih grana cvatova koji postaju rastresiti i gube boju. Cvjetača se nakon berbe može čuvati u skladištu na temperaturi od 0˚C uz relativnu vlagu zraka od 95-99% i na taj način se može čuvati do mjesec dana.

Štetnici i bolesti

U pogledu zaštite od korova, bolesti i štetnika, te njege usjeva primjenjuju se iste mjere kao i za kupus. Potrebno je pripaziti na kupusnu kilu, kupusnu muhu, gusjenice i ptice.