Obična lijeska (Corylus avellana) je otporna samonikla grmolika trajnica. Izraste u 4 do 5 metara visoki grm, ali može narasti čak i do 15 m. Jednodomne cvjetove odvojenih spolova oprašuje vjetar. Na grmovima se nalaze muški cvjetovi (rese) i jedva vidljivi sićušni ženski cvjetovi izrazito crvenih tučkova. Velika količina peluda pogoduje ispaši pčela u vrijeme kad druge biljke još ne cvjetaju. Plod je orašasto voće koje sazrijeva u malim grozdovima, oko 1-5 komada u svakom. Svaki od njih se nalazi u svojoj "ljusci" sličnoj smotanom listu. Ona pokriva tri četvrtine ploda. Plod je sa svih strana zaobljen, 15-25 mm dugačak i 12-20 mm širok, žuto-smeđe boje s malo blijeđim urezom na sredini. Kada sazrije, plod ispada iz ljuske, a to je oko 7-8 mjeseci poslije oprašivanja. Taj se orašasti plod često koristi u prehrani i proizvodnji različitih kolača i slatkiša.
Životni vijek lijeske je od 70 do 100 godina, a plod donosi od 50 do 70 godina. Počinje rađati u trećoj ili četvrtoj godini, a u puni rod dolazi sa sedam ili osam godina. U punom rodu jedno stablo daje od 8 do 12 kg, a od ploda oko 50% otpada na ljusku. Ovisno o ozgojnom obliku, gustoći sadnje, vremenu starosti i drugih agrotehničkih čimbenika, prinosi se kreću od 2,2 do 3,6 t/ha.
Tlo i klima
Premda nije prezahtjevna prema tlu lijeska najviše voli rastresita, propusna i plodna tla. Tla s visokom razinom podzemne vode, kao i ona na kojima se dugo zadržava površinska voda nisu pogodna za uzgoj lijeske. Što se tiče pH vrijednosti dobro uspijeva pr pH vrijednosti od 5,0 do 8,0. Ne podnosi močvarna tla, a dobro će se razvijati na tlima s dovoljno hranjivih tvari i zraka tijekom cijele godine.
Lijeska zahtjeva dosta vode u tlu, kao i relativne vlage u zraku. Novi, moderni nasadi imaju osigurano navodnjavanje, jer su za visoke prinose neophodna dva do tri zalijevanja tijekom vegetacije. Lijeska voli zaštićene položaje blagog nagiba, gdje zrak stalno lagano struji.
Sjetva
Bez obzira koje se sorte odaberu, uvijek treba biti paran broj redova jedne sorte, posebno ako se kombiniraju sorte čiji dozrijevaju u različito vrijeme. Razmak sadnje treba uskladiti s više čimbenika - tlom, bujnošću sorte, osobinama stabla, konfiguracijom terena. Stablašice se uzgajaju na manjem razmaku (obično 4 x 3 m). Na nagnutim terenima razmak je manji. Kod sadnje treba paziti da se ne posadi preduboko jer tako posađena sadnica ne raste i do tri godine. Od mjera njege vrlo je važna rezidba kojom se direktno utječe na oblik i produkivnost. Bolje osvjetljene grančice lijeske donose dva do tri puta veći rod od onih u sjeni.
Berba
Berba lješnjaka obavlja se od kraja srpnja do početka listopada, ovisno od osobina sorte i područja uzgoja. Plodovi su zreli kada promjene boju i kada lako ispadaju iz omotača. Sasvim zreli plodovi dobijalju žutosmeđu boju. Prerano obrani plodovi gube na kvaliteti a jezgre se smežuravaju i postaju žilave. U nekim slučajevima berba može biti otežana jer ne dozrijevaju svi plodovi istovremeno i što se kod nekih sorti plodovi teško oslobađaju iz omotača. Prilikom berbe plodovi imaju oko 30 - 35 % vode, pa se suše na temperaturi do 40°C dok se postotak vode ne spusti do uobičajenih 10 %.
Bolesti i štetnici
S obzirom da lijesku ne napada veliki broj bolesti i štetnika dovoljna su tri do četiri tretiranja. Trulež ploda napada mlade i plodove pred berbu, oni potamne, prekida im se rast i suše se. Pepelnica najviše napada listove koji mijenjaju boju, žute i suše se. Češće se javlja u mediteranskom podneblju. Suzbija se fungicidima. Crvljivost se najčešće javlja tijekom svibnja. Ženka u plod polaže jaje iz kojega se izlegne gusjenica. Uslijed zaraze dolazi do otpadanja plodova. Grinje napadaju pupoljke na kojima izazivaju deformacije. Tretira se u proljeće isketicidima. Crveni pauk se pojavljuje ne naličju lista, a pri većem napadu može doći do defolijacije. Suzbija se u toku vegetacije i tijekom zime.
Zaštita lješnjaka sastoji se od sljedećih tretiranja:
- jedno zimsko tretiranje
- prvo proljetno tretiranje neposredno prije cvjetanja
- drugo proljetno nakon cvjetanja
- treće proljetno tretiranje oko dva tjedna nakon drugog proljetnog
- naredna tretiranja - prema potrebi.
Sva prava zadržana 2010. Internaut d.o.o.
Izrada i održavanje: