Radim...
Višnja je drvo iz porodice ruža, zajedno s trešnjom i šljivom. Raširena je po velikom dijelu Europe i jugozapadne Azije. Rast prehrambene industrije uzrokovao je i porast potražnje za višnjom kao sirovinom za preradu u mnoge finalne proizvode (sokovi, koncentrati, sirupi, kompoti, marmelada, džemovi, slatkiši). Prednost u uzgoju višnje u odnosu na druge vrste voća je ta što prije zriobe stvara abscisinsko tkivo između ploda i peteljke koje omogućuje mehaniziranu berbu tresačima. Pri izboru sorti treba uzeti u obzir kvalitetu plodova, redovitu rodnost i visok prirod.
Klima i tlo
Višnju možemo naći u hladnijim klimatskim područjima, ali i u onima sa sredozemnom klimom. Nije posebno osjetljiva na niske temperature, pa podnosi i do -35°C, ali je u početku vegetacije posebno osjetljiva. Što se tiče oborina, donja granica je oko 650 mm oborina godišnje, međutim vrlo je bitan njihov raspored.
Višnji najviše odgovaraju propusna, topla i duboka tla (pjeskovite ilovače ili ilovasta i ilovasto - glinasta tla). Teža tla općenito loše podnosi pa je na takvim tlima obvezna drenaža. Ipak, višnja najteže podnosi visoku vlažnost tla i na takvim tlima često dolazi do gušenja korijena (asfiksija), što znači i kraći životni vijek.
Sadnja
Višnja je dugogodišnja voćna vrsta jer raste i donosi plodove više od 20 godina. Zbog toga je obavezna dobra priprema zemlje. Prije dubokog oranja (na najmanje 60 cm dubine) potrebno je iskrčiti ostatke zaostalog šiblja ili drveća i zaravnati depresije na parceli. Ako je tlo kiselo i ima većih količina mobilnog aluminija i mangana treba ga kalcificirati. Meliorativna gnojidba podrazumijeva dodavanje fosfora i kalija, dijelom prije rigolanja, a dijelom tijekom tanjuranja. Sadi se u jame koje površinom odgovaraju veličini korijena, s korijenovim vratom u razini površine tla. Nakon sadnje dodaje se i stajnjak, oko 30 kg po rubnim dijelovima posađene sadnice. Sadnice posađene u jesen ili rano proljeće prikraćuju se tek prije početka vegetacije, i to na visinu 120 cm uz prikraćivanje svih postranih izboja na 2 pupa, s tim da se postrani izboji do 80 cm potpuno uklanjaju.
Berba
Višnja i trešnja beru se kada su plodovi posve zreli. Ako se plodovi žele iskoristiti svježi ne smiju biti prezreli - moraju biti dostatno čvrsti i moraju se brati s peteljkom. To je obično dva do tri dana prije pune zrelosti. Za kvalitetu plodova važna je veličina, boja i postotak crvljivosti plodova. Plodovi se mogu čuvati u hladnjačama i do 30 dana na temperaturi od 0 do 1°C uz relativnu vlažnost zraka od 85%.
ISTAKNUTI ČLANOVI
Sva prava zadržana 2010. Internaut d.o.o.
Izrada i održavanje:
