Marelica raste kao grm ili nisko drvo visoko 8—12 m sa stablom promjera i do 40 cm. Potječe iz zapadne Azije. Listopadno je stablo s tamnozelenim eliptičnim listovima nazubljenog ruba. Većina danas uzgajanih sorti marelica se oplođuje sama.Stabla marelice rano dospijevaju u rod (nakon 3 do 4 godine) i na pažljivo odabranim terenima redovito i obilno rode. Otpornija je na bolesti od većine voćnih vrsta, pa je i zaštita jeftinija. Plodovi rano dozrijevaju i postižu dobru cijenu na tržištu. Kod nas nije dovoljno zastupljena, uglavnom zbog činjenice da ima posebne zahtjeve prema klimi i zato što je sklona naglom sušenju zbog apopleksije.

Klima

Najveću pozornost pri uzgoju marelice potrebno je posvetiti temperaturi. Vrlo je osjetljiva na nagle promjene temperature u zimu i rano proljeće. Dakle, nije osjetljiva na niske temperature, već na kolebanje temperature. S obzirom da rano cvate rani proljetni mrazevi mogu biti pogubni, a na smanjeni urod mogu utjecati hladno i vlažno vrijeme za vrijeme cvatnje.Višak vlage nepovoljno utječe na marelicu, posebice ako je cijepljena na divlju marelicu, badem ili breskvu. Korijen teže podnosi vlaženje tla, a može doći i do asfiksije. Sunčeva svjetlost posebno je važna u vrijeme intenzivnog rasta, diferencijacije cvjetnih pupova i bojenja plodova. Zbog svega toga marelicu treba uzgajati u područjima u kojima nije izražena promjena temperatura (mediteransko područje, područja blizu velikih rijeka), a u ostalim područjima samo na dobro odabranim lokacijama koje su zaklonjene od sjevera.

Za uzgoj marelice prikladnija su duboka, drenirana tla, jednoličnog profila poželjne dubine 80 do 120 cm. Ne podnosi alkalna ni jako kisela tla. Za nju su najprikladnija slabo kisela, neutralna do slabo alkalna tla, s najmanje 2 - 3% humusa.

Sadnja

Ovisno o prethodnim kulturama tlo treba izravnati, a po potrebi i meliorirati. Dubina rigolanja ovisi o ukupnim svojstvima tla i dubini nepropusnog sloja tla, što u većini slučajeva iznosi oko 60 cm. Pri rigolanju je obavezno provesti meliorativnu gnojidbu ili tzv. gnojidbu na pričuvu hraniva. Rigolanje treba provoditi tijekom ljetnih mjeseci kako bi ljetne žege i povremene kiše usitnjavanju, tj. boljoj strukturi tla. Sadnja se obavlja ujesen da bi se pridonijelo boljem ukorijenjivanju, ili ranije u proljeće da bi se bolje iskoristila rezerva zimske vlage radi ukorijenjivanja.

Tablica 1.[1] Razmaci sadnje marelice prema uzgojnim oblicima

Uzgojni oblik	Razmak između voćaka (m)
	Najrjeđe			Najgušće
	Red od reda	U redu	Kom/ha	Red od reda	U redu	Kom/ha
Vaza	8	6	208	7	5	285
Pravilna palmeta	5	5	400	4,5	4	555
Popravljena palmeta	8	7	180	7	6	240

 Bolesti i štetočine

Apopleksija marelice uzrokuje ugibanje čitavog stabla, obično u dobi od pet do sedam godina. U početku se bolest pojavi samo na jednoj grani, ali se ubrzo proširi na cijelo stablo. U proljeće izbiju nešto sitniji listići. Kada otopli cijela grana ili cijelo stablo naglo počne venuti i brzo se osuši. Bolest još uvijk nije objašnjena. Pretpostavlja se da je uzročnik neki virus. Međutim zna se da je učestalija na klimatski nepogodnim staništima. Načini zaštite još nisu poznati, međutim rezanje zaražene grane odgoditi će sušenje voćke.

---

[1] Brzica, K.: Voćarstvo za svakoga, Agroznanje, Zagreb, 2002.

Sorte

Aurora

Bela

Bergeron

Gencika

Kečkemetska ruža

Korai piroš

Krupna rana

Lory

Mađarska najbolja

Panonia

Pincot

Rakowsky

Red Muscardin

Stark Early Orange

Stropot

Sungiant

Tyrinthos

Vitillo